Zašto je dojenje tvoj najveći saveznik tokom prilagođavanja deteta na jaslice?

Ako si mama koja doji i približava ti se polazak deteta u jaslice, verovatno si čula različite savete o tome da “treba prestati sa dojenjem da bi se dete lakše adaptiralo.” Možda te je neko uverio da će dojenje otežati prilagođavanje ili da će dete biti “previše vezano” za tebe. Želim da ti sada približim zašto tvoja odluka da nastaviš sa dojenjem može biti upravo jedna od najboljih koje si donela za svoje dete i sebe, u periodu tranzicije?


Period adaptacije je emocionalna, ne samo organizaciona prekretnica

Polazak deteta u jaslice nije samo organizaciona promena u tvojoj porodici.

To je ogromna emocionalna prekretnica za tvoje malo dete koje je do tada poznavalo uglavnom sigurnost svog doma.

Dete se u periodu prilagođavanja suočava sa:

  • Novim okruženjem punim nepoznatih lica
  • Novim prostorom punim novih mirisa, zvukova, predmeta
  • Novim pravilima, rutinama u okviru grupe
  • Razdvajanjem od tebe – najvažnije osobe u njegovom životu

U tom kontekstu, zašto bi svom detetu baš tada oduzela dojenje, najmoćniji izvor utehe i sigurnosti?

Naučna osnova: Oksitocin kao prirodni antistres

Kada dete doji, oslobađa se hormon oksitocin – često nazivan “hormon ljubavi.” 

Ovaj hormon:

  • Smanjuje nivo stresa (kortizola) u organizmu
  • Pomaže u regulaciji emocija
  • Jača osećaj sigurnosti i vezanosti
  • Deluje prirodno umirujuće

Tokom perioda prilagođavanja (koje ume da bude prilično stresno u početku), tvoje dete upravo kroz dojenje ima prirodan pristup ovom moćnom “leku” koji umanjuje nivo stresa.

Nekoliko mitova o dojenju i nezavisnosti

Kada je u pitanju nastavak dojenja u periodu polaska deteta u jaslice, možeš se susresti sa nekim shvatanjima, razmišljanjima koja su nepodržavajuća.

Evo samo par.

Mit: “Dete neće postati samostalno ako nastavi da doji”

Realnost: Istraživanja pokazuju da sigurna vezanost (koju dojenje podržava) zapravo stvara temelje za zdravu nezavisnost. Deca koja se osećaju sigurno u svojoj vezi sa mamom upravo slobodnije i hrabrije istražuju svet oko sebe.

Mit: “Dojenje će dete ‘zbuniti’ između kuće i vrtića”

Realnost: Čak i sasvim mala deca poput jednogodišnjaka mogu da budu neverovatno sposobna da razumeju različite kontekste. Tvoje dete uz tvoje usmeravanje može vremenom da razume, prihvati da u sobi kada dođete i kada su tu i druga deca ne doji, ali u kutku koji je u ustanovi namenjen za dojenje ili kod kuće posle – doji.

Mit: “Dete će stalno plakati u vrtiću jer želi da doji” 

Realnost: Separaciona anksioznost je prirodna faza razvoja koja se javlja bez obzira na dojenje. Dete može da se rasplače kada vidi svoju mamu jer doživljava prirodan strah od rastanka, ne samo zato što želi da doji.

Mit: “Treba da prestaneš sa dojenjem da bi dete lakše moglo da zaspi u vrtiću”

Realnost: Deca imaju prirodnu sposobnost da se prilagode novim načinima uspavljivanja. Prestanak dojenja ne znači automatski i bolje zaspivanje jer i deca koja ne doje mogu imati teškoće sa zaspivanjem u početku.

Praktične prednosti nastavka dojenja


Za dete:

  • Jačanje imuniteta – tvoje mleko sadrži antitela koja pomažu detetu da se izbori sa prvim infekcijama iz kolektiva;
  • Emocionalna regulacija – dojenje pomaže detetu da se opusti, umiri nakon intenzivnog dana punog novih utisaka;
  • Kvalitetan san – lakše uspavljivanje nakon stimulativnog dana;
  • Nutritivna podrška – kada dete možda odbija hranu zbog stresa, tvoje mleko ostaje vredan izvor;

Za tebe:

  • Ponovno povezivanje – nakon razdvajanja, dojenje ti omogućava brzo uspostavljanje konekcije, bliskosti;
  • Smanjenje osećaja krivice – osećaj da i dalje imaš jedinstvenu ulogu u detetovom životu;
  • Hormonska podrška – oksitocin koji se oslobađa tokom dojenja deluje umirujuće i na tebe;

Dojenje u periodu prilagođavanja


Jasno je da će se ritam i dinamika dojenja najverovatnije malčice promeniti, da će biti potrebno da se prilagodi novoj organizaciji.

  1. Jutarnje dojenje – miran trenutak povezivanja će biti dragocen pre nego što počnete da se spremate za polazak;
  2. Dojenje po preuzimanju – omogući detetu da se namiri nakon razdvajanja, kada dođeš po njega ili kada dođete kući;
  3. Večernji ritual – zadrži dojenje kao deo umirujuće redovne večernje rutine;
  4. Vikendi – češće dojenje vikendima kada ste opušteniji pomoćiće detetu da “dopuni” kontakt tobom, bliskost;
  5. Budi fleksibilna – tvoje dete može da traži češće da doji prvih nedelja po polasku u jaslice kao i vikendom kada ste opušteniji. To je sasvim prirodno i budi spremna na to.

Dakle, prilagođavanje na boravak u jaslicama je već dovoljno veliki izazov za tvoje dete. Sam početak ume da bude prilično stresan (kako za dete tako i za tebe) i upravo DOJENJE je čin koji taj stres itekako može ublažiti.

Ukoliko želiš da nastaviš sa dojenjem, nema nikakvih prepreka za to.

Dojenje tokom perioda prilagođavanja nije znak slabosti već mudra odluka koja podržava emocionalne potrebe tvog deteta tokom jedne od većih prekretnica u njegovom mladom životu.

Seti se, odluka o tome koliko ćeš dojiti svoje dete je ISKLJUČIVO TVOJA. Na ostalima je samo da te podrže u njoj.


Ukoliko ti je upravo ova tema sada aktuelna, poslušaj i svojevremeno gostovanje, razgovor sa savetnicom za dojenje Milenom Kostić, na temu Institucionalna podrška dojenju – teorija ili praksa?